Više od dva desetljeća neispunjene obveze

U zemljama Višegradske četvorke javnost je na referendumima glasala za ulazak u Europsku uniju u proljeće 2003. godine. Potpisivanjem sporazuma o pristupanju i donošenjem pravila Ugovora iz Maastrichta obvezali su se na uvođenje eura u budućnosti.  Međutim, ta obveza nije točno tempirana i prošla je 21 godina, ali Mađarska, Poljska i Češka ne žele se odreći svojih imena. Jedina koja je dobrovoljno zamijenila slovačku krunu za europsku valutu i ušla u eurozonu bila je Slovačka 2009. godine.

Ankete u Češkoj su jasne

Tadašnji predsjednik Václav Klaus snažno je govorio protiv eura u Češkoj, a njegova se retorika do danas nije promijenila. Naprotiv, početkom 2024. aktualni predsjednik Peter Pavel potaknuo je početak stručne rasprave na temu uvođenja eura i ispunjavanja obveza zemlje prema EU. Ali raspoloženje u zemlji je protiv ovog prijedloga. Prošlogodišnje istraživanje agencije Median za Radiožurnál pokazalo je da je čak 58 posto čeških građana protiv uvođenja eura. Istodobno, zemlja bi mogla bez većih problema ispuniti takozvani Lisabon. Kriteriji iz Maastrichta, koji su potrebni za ulazak u eurozonu, uključuju ograničenu stopu inflacije, deficit državnog proračuna, dugoročnu kamatnu stopu i veličinu javnog duga. Osim toga, valuta zemlje mora biti uključena u Europski tečajni mehanizam (ERM II) najmanje dvije godine prije procjene, a njezin tečaj mora biti unutar strogo definiranih granica. Međutim, prošlogodišnje istraživanje Europske komisije (EK) pokazalo je da je zemlja do sada ispunila samo jedan uvjet - dugoročnu kamatnu stopu.

Datum je još uvijek nepoznat

Zbog nedostatka podrške stanovništva, Češka još uvijek ne planira odrediti datum usvajanja europske valute. Ministar financija Zbyněk Stanjura nedavno je za AFP izjavio da ako potpora zemlje euru ne dosegne najmanje 50 posto, nema smisla odustati od češke krune. Činjenica je, međutim, da unatoč skepticizmu u zemlji, do 78 posto ljudi u Europskoj uniji plaća eurom, a Češka je izvozno gospodarstvo. U praksi bi euro tako značio ubrzanje, pojednostavljenje i smanjenje transakcijskih troškova, laku usporedivost cijena s drugim zemljama, ali i veću privlačnost za strane ulagače, što bi se moglo primijetiti nakon uvođenja eura, primjerice, u Slovačkoj ili Sloveniji.

Šveđani i Poljaci još nisu za euro

Prošlogodišnja procjena EK otkrila je da Bugarska, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Švedska ne ispunjavaju sve kriterije za ulazak u eurozonu, a Poljska i Mađarska ne ispunjavaju niti jedan od njih. Međutim, raspoloženje u Švedskoj i Poljskoj je isto kao i u Češkoj. Istraživanje javnog mnijenja iz 2024. pokazalo je da bi 48,7 posto Šveđana odbacilo euro, a anketa IBRiS-a iz 2023. pokazala je da je čak 63 posto anketiranih Poljaka u istoj poziciji.

Ono što nije - može biti

Prije nekoliko dana Bugarska je konačno ispunila sve uvjete i dobila zeleno svjetlo od povjerenstva. Bugarski lev trebao bi postati stvar prošlosti već 1. siječnja 2026., kada će Bugarska postati 21. zemlja u kojoj će biti moguće plaćati eurom. Naprotiv, Rumunji su odgodili plan uvođenja eura s 2024. na razdoblje od 2027. do 2028. godine. Mađarska još ne planira odrediti datum uvođenja eura zbog deficita državnog proračuna.